Adventisti Čikago

Srce – Mišić koji život znači

Mesec februar u Sjedinjenim američkim državama posvećen je obeležavanju borbi za očuvanje zdravlja srca i treba da skrene pažnju svim ljudima da pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost mogu biti glavni uzroci srčanih oboljenja.

Ovo je postalo neophodno zbog toga što stanovništvo u celom svetu, a tako je i u Srbiji, najviše opterećuju bolesti srca i krvnih sudova i od njih se najučestalije oboljeva i umire. Širom sveta se ugasi svake godine 17,5 miliona života, a od tog broja 80% u nerazvijenim i zemljama u razvoju. Akutni srčani udar (infarkt) i moždani udar (apopleksija) – odnose najveći broj života. U SAD od srčanih oboljenja umre više žena nego od svih oblika kancerogenih bolesti zajedno! U Srbiji je svake godine 56,8% svih smrtnih ishoda posledica ovih bolesti.

Visok krvni pritisak – Tihi ubica srca

Dobro je poznato, da povišen krvni pritisak (hipertenzija), povišen nivo masnoće u krvi, povišen nivo glukoze u krvi,  upotreba duvana i duvanski dim, gojaznost i nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, godine starosti, nasleđe, pol, uslovi života i rada odnosno faktori socijalne sredine (porodica, obrazovanje, socijalno – ekonomski status, socijalna mreža i podrška) mogu da značajnu utiču na zdravlje srca. Na većinu najznačajnijih faktora rizika koji doprinose nastanku bolesti srca i krvnih sudova svaka osoba može uticati, smanjujući ih, isključujući ih iz svog života. To su promenljivi faktori rizika. Visok krvni pritisak ili tihi ubica je faktor rizika broj 1 za nastanak šloga (moždanog udara) i najvažniji faktor rizika za približno polovinu svih bolesti srca. Povišen krvni pritisak vrlo često nije praćen vidljivim simptomima i znacima, ali zato značajno oštećuje srce i arterije, pa zbg toga osobe sa povišenim krvnim pritiskom imaju trostruko viši (veći) rizik u odnosu na osobe sa normalnim vrednostima krvnog pritiska.

Potrebne su redovne kontrole, kod svog izabranog lekara, a ponovljena merenja krvnog pritiska su ponekad neophodna, jer vrednosti mogu da variraju iz dana u dan ali i u toku dana. Povišen krvni pritisak može da se snizi, odnosno da se normalizuje, odgovarajućim promenama u načinu života, kao što su smanjivanje soli u ishrani, prestanak upotrebe duvana, održavanje odgovarajuće fizičke aktivnosti i/ili uzimanje lekova, ukoliko je to neophodno i lekar odredi. Upotreba duvana i život u duvanskom dimu donosi dvostruko veći rizik oboljevanja u poređenju sa osobama koje udišu čist vazduh. Nedovoljna fizička aktivnost povećava rizik nastanka bolesti srca 150%.

Mali unos voća i povrća smatra se odgovornim za nastanak oko 20% svih bolesti srca i šloga širom sveta. Masna hrana dovodi do zapušenja arterija i može biti uzrok povišenom nivou holesterola i triglicerida u krvi, a to je uzrok jedne trećine svih bolesti srca i šloga širom sveta. Čine ga “dobar“ (HDL) i “loš“ (LDL) holesterol. Visok nivo triglicerida, još jedne vrste masnoća u krvi, takođe je povezan sa nastankom bolesti srca. Dalje, kao faktor rizika, prekomerna telesna težina / gojaznost – povećava rizik nastanka visokog krvnog pritiska, dijabetesa i zakrečenja arterija (ateroskleroze). Povišen indeks telesne mase, kao i nepovoljan odnos obima struka i obima kukova, povezan je sa povišenim rizikom. Drugim rečima nagomilavanje masti u trbuhu je indikator rizika. Povišen nivo šećera (glukoze) u krvi – kod dijabetičara predstavlja dva puta veći rizik za nastanak bolesti srca i šloga.

Postoje faktori rizika na koje nije moguće uticati, oni su nepromenljivi faktori. Neminovno starenje označava prisustvo različitih uticaja, faktora rizika i njihovo nagomilavanje sa godinama života, zbog čega su starije osobe pod višim (većim) rizikom. Rizik se udvostručava na svakih 10 godina posle 55. godina života. Bolesti u porodici: ako je roditelj ili rođak imao koronarnu bolest srca pre 55. godine života – za osobe muškog pola ili pre 65. godine života – za osobe ženskog pola rizik oboljevanja je veći. Pol donosi razliku – muškarci imaju veći rizik za pojavu bolesti srca od žena u premenopauzi. Posle menopauze rizik se izjednačava, postaje jednak kod osoba  ženskog i muškog pola.

Ishrana koja čuva zdravlje srca i krvnih sudova

Savetuje se lagana ishrana, vrlo slična mediteranskoj, u kojoj je najviše zastupljeno: povrće, voće, riba, bela mesa, integralne žitarice i mlečni proizvodi, što će omogućiti da okrepimo organizam, sačuvamo snagu i obezbedimo dobre mentalne sposobnosti. Hrana se priprema barenjem, kuvanjem ili dinstanjem na vodi a nikako pečenjem ili prženjem u dubokoj masnoći. Obroci treba da budu manji, prema potrebi češći, a nikako obilati. Svaki zalogaj hrane treba dobro usitniti i ne gutati brzo. Potrebna su tri dnevna obroka i dva voćna međuobroka (dnevno 500 g voća). Doručak treba obaviti najkasnije do 9 sati a tri sata pre odlaska na spavanje ne treba obedovati (večernji obrok da je najkasnije do 20 časova). Dnevni unos povrća treba da bude oko 400 g, svežeg uvek kada je moguće ili barenog na pari odnosno kratko dinstanog na vodi.

Hleb, peciva i testa upotrebljavati umereno i birati od integralnog brašna. Koristiti celo (integralno) zrno žitarica. Dnevni unos kalorija zavisi i od fizičke aktivnosti, zanimanja, ukupnog zdravstvenog stanja i starosti osobe. U ishrani treba izbegavati masti životinjskog porekla, crvena mesa, so, belo brašno i beli šećer. Unos tečnosti u organizam je značajan i treba da bude pravilan i ravnomeran, svakog dana. Ne treba dozvoliti da  se osećaj žeđi pojavi. Odrasle zdrave osobe treba da unose barem 6-8 čaša tečnosti dnevno i to najbolje je: kvalitetne vode, odgovarajuće negazirane mineralne vode, mlakih, blagih i nezaslađenih čajeva ili ceđenog voća. Ne treba zaboraviti da se tečnost unosi i sa hranom. Osobe koje imaju fizičku aktivnost treba da obrate posebnu pažnju na dnevni unos tečnosti koji mora biti srazmeran gubitku tečnosti iz organizma (pojačano znojenje, ubrzano disanje). Opšte je pravilo da se u organizam dnevno unese onoliko tečnosti koliko se ukupno, na različite načine izluči. Posebna pažnja se skreće osobama koje su obolele od hroničnih bolesti pogotovo srca, bubrega i  jetre da poštuju određenu  terapiju i preporuke svog lekara (mogući otoci očnih kapaka, gležnjeva, šaka itd.).

Deca i porodica

Posebno značajan deo našeg života čine navike stečene u porodici, pa se to odnosi i na navike u ishrani. One su predmet brojnih istraživanja, zbog izuzetnog uticaja na zdravlje tokom celog života. Epidemiološke studije sprovedene u Norveškoj pokazuju: da je verovatnoća malog unosa masnoća kod dece dvostruko veća ukoliko se oba roditelja pravilno hrane uključenost porodice značajno poboljšava navike u ishrani i fizičkoj aktivnosti kod dece uzrasta 8-11 godina. Gojazna deca imaju 80% veće šanse da ostanu gojazna u odraslom životnom dobu i nosiće veći rizik za nastanak srčanog ili i moždanog udara (pre 65. godine 3-5 puta je veća verovatnoća) i takođe imaju 3-5 puta veću verovatnoću da će oboleti od šećerne bolesti tipa 2 (dijabetes). Potrebno je istaći da se tokom poslednjih 10 godina 2-5 puta povećao broj prekomerno uhranjene dece, a u zemljama u razvoju skoro 4 puta. Takođe je verovatnoća prekomerne uhranjenosti za 50% veća kod dece koja svakodnevno gledaju televizor ili sede ispred računara, više od  2 sata. Ateroskleroza aorte više nije retka pojava u dečijem uzrastu, a obdukcijski nalazi to potvrđuju – ekonomski visoko razvijene zemlje Evrope, Amerika.

Značaj fizičke aktivnosti za zdravlje srca

Fizička aktivnost je neophodna za zdravo srce, jer smanjuje verovatnoću nastanka povišenog krvnog pritiska, gojaznosti i  šećerne bolesti. Dobra fizička kondicija omogućava svakoj osobi bolje i lakše podnošenje fizičkih i intelektualnih napora i jača otpornost organizma na svaki stres (bez obzira na uzrok i da li je pozitivan ili negativan). Minimalni preporučeni nivo fizičke aktivnosti – svakodnevno – je za decu jedan sat a za odrasle pola sata. Na žalost poznato je da najmanje 60% svetske populacije ne uspeva da ispuni ovu preporuku, koja se odnosi na zdrave osobe.

Višesruko je pozitivan: srčani mišić (miokard) postaje jači i elastičniji; ima veći udarni volumen, i veći minutni volumen; razvija bogatiju kapilarnu mrežu; smanjuje naslage na zidovima arterija; smanjuje povišen krvni pritisak; usporava proces sužavanja arterijskih krvnih sudova srca i mozga. Fizička aktivnost podstiče organizam da koristi rezerve masti (sprečavanje gojaznosti); povećava nivo “dobrog” holesterola u krvi (HDL holesterol) i održava normalan nivo šećera u krvi.

Povećava disajni volumen; stvara bogatiju alveolarnu mrežu; omogućava efikasnije preuzimanje kiseonika iz vazduha, a poznato je da se od 21% (koliko ga ima u normalnoj atmosferi) iskoristi 15-18%.

“VEŽBANjE MOŽE DA ZAMENI ILI POMOGNE DEJSTVO MNOGIH LEKOVA, ALI NI JEDAN LEK NE MOŽE DA ZAMENI DEJSTVO KRETANjA.” Tiso, XVIIvek

Uticaj duvana i duvanskog dima na zdravlje srca

Nikotin izaziva sužavanje krvnih sudova, povišenje krvnog pritiska i ubrzavanje rada srca. Duvan i duvanski dim ubrzavaju proces ateroskleroze, povećevaju verovatnoću stvaranja krvnog ugruška i iznenadnog začepljenja krvnog suda u nekom organu, zbog čega sledi izumiranje tkiva odnosno infarkt srca, mozga, pluća, slezine… Hemijske substance iz duvanskog dima smanjuju vezivanje kiseonika za crvena krvna zrnca, i povećavaju koncentraciju CO i CO2 u krvi što izaziva hipoksiju (gušenje) svake ćelije organizma. Moždane ćelije su najosetljivije na hipoksiju.

“Udružimo se za zdravo srce”

Bila bi najvažnija poruka primarna prevencija bolesti srca i krvnih sudova treba da počne u ranom detinjstvu, a roditelji i zajednica u celini treba da daju odgovarajući doprinos. Studije širom sveta pokazuju da upravo roditelji imaju presudan uticaj na decu u pogledu sticanja navika koje čuvaju zdravlje uključujući pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i ne upotrebljavanje duvana. “Decu treba podsećati da način na koji jedu, piju i kreću se određuje zdravlje srca u budućnosti”, izjavio je jednom prilikom predsednik Svetske federacije za srce. Zašto je to baš tako? Zato što se navike kod dece stiču posmatranjem ponašanja drugih – najbližih pre svih. U uzrastu od 10 godina ona već odražavaju životne navike  svojih porodica, vršnjaka i društvenog okruženja, a trenutna istraživanja ukazuju da se navike u pogledu načina ishrane i fizičke aktivnosti upravo u ovom uzrastu ustaljuju i ostaju takve tokom celog života.Teško se menjaju, a vrlo često tek onda kada se osoba ne oseća najbolje ili kada je zdravlje već narušeno. I na  kraju teksta reči poznatog kardiohirurga Kristijana Bernara: “DA SAM SE RANIJE USMERIO NA PREVENCIJU SRČANIH OBOLjENjA, UMESTO NA SPASAVANjE ŽIVOTA 150 LjUDI, MOGAO SAM DA SAČUVAM ŽIVOTE 150 MILIONA LjUDI”.

Delimičan izvor: Zavod za javno zdravlje Subotica

VK
Facebook
LinkedIn
Telegram
Twitter
Pinterest
Pocket
Email
Reddit