Glavobolju i razdražljivost, neraspoloženje i malaksalost, vezane uz promjenu vremena, rijetko ko nije iskusio ovih dana. Štaviše, sa promjenom vremena čak 60 odsto ljudi često osjeća zdravstvene tegobe.
Kada ste izloženi udaru toplote to se može vidjeti na vašem tijelu koje se kupa u znoju, ali vrućina na vas takođe utiče iznutra, kažu ljekari, a prenosi CNN. Kako temperatura u vazduhu raste i temperatura u ljudskom mozgu polako se povećava, kaže dr. Majkl (Michael) Bergeron, direktor Nacionalnog instituta za zdravlje u Sioux Falls-u, u saveznoj državi Južna Dakota. To objašnjava zašto ljudi ponekad postaju zbunjeni kada provode isuviše vremena na vrućini.
Kada je napolju vruće, tijelo šalje dodatnu krv vitalnim organima kako bi mogli da funkcionišu, i koži, kako bi pomogla u rashlađivanju tijela. To znači manje krvi za probavni sistem, kaže dr. Bergeron.
»Probava je manji prioritet, tako da je krvotok našeg probavnog trakta ograničeno snabdjeven«, kaže on. »To je razlog zašto vam se ne jede i ne pije kada je vrućina, ili zašto vam je mučno ako ste jeli« – navodi doktor.
Pijte, pijte, pijte
Rješenje: potrebno je jesti hranu koja je lakša za probavu, poput jednostavnih ugljenih hidrata, a izbjegavati namirnice bogate proteinima i mastima, koje se teže probavljaju. I naravno treba – piti, piti, piti. Voda je najbolja! Apsolutno izbjegavati alkohol ili kofein koji mogu izazvati dehidraciju, kažu ljekari. U prehrani izbjegavati pržena, masna i jako začinjena jela, a prednost dati kuvanoj hrani, povrću i voću, salatama, te laganim varivima i supama. Oboljeli od dijabetesa redovno trebaju da kontrolišu i regulišu šećer u krvi, dok kardiovaskularni bolesnici trebaju da obrate posebnu pažnju na krvni pritisak.
Ako ne možete da izbjegnete izlazak u najtoplijem dijelu dana, odjenite se u laganu odjeću, zaštitite glavu i oči, te svakako ponesite flašu sa vodom. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od štetnog UV zračenja. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) potrebno je nositi odjeću svjetlijih boja, dugih rukava, šešir ili kapu na glavi, te sunčane naočare sa 100% zaštitom od UV-A i UV-B zračenja. Dijelove kože koji su izloženi sunčevim zrakama potrebno je zaštititi preparatima koji pružaju dovoljnu zaštitu, i to najmanje sa faktorom SPF 30. Djeca mogu da zadobiju opekotine od sunca za manje od 10 minuta, pa se ne preporučuje djecu izvoditi na sunce od 10 do 17 časova. Za vrijeme velikih vrućina, temperatura u parkiranim automobilima može biti znatno viša pa se ne preporučuje zadržavanje u njima niti na kraće razdoblje.
Kobne vrućine
U težim slučajevima vrućina može da vas učini ozbiljno bolesnim. Oboljevanje od vrućine može započeti sa grčevima, kaže dr. Dženis (Janyce) Sanford, profesorka sa katedre za urgentnu medicinu na univerzitetu Alabama u Birmingham-u. »Slijedeći korak je iscrpljenost od vrućine. Mogu se razviti jake glavobolje, mučnina, povraćanje i osjećaj teške slabosti«.
Najteže oboljenje povezano sa vrućinom je toplotni udar. »Kada dođete do te tačke, ozbiljno povišena tjelesna temperatura uzrokuje promjene mentalnog stanja, javlja se vrtoglavica koja na kraju može dovesti do gubitka svijesti«, kaže dr. Sanford. »Dolazi do pucanja mišića, što vodi do oštećenja bubrega. To čini toplotni udar po život opasnim stanjem«, istakla je Sanford.
Između 1979. i 2003. godine od izloženosti prevelikoj toploti umrlo je 8.015 Amerikanaca, po evidenciji nacionalnog Centra za praćenje bolesti (CDC). To je više od broja ljudi koji su u tom vremenskom periodu smrtno stradali od uragana, gromova, tornada i poplava zajedno.
