Adventisti Čikago

Budućnost Vavilona u obnovljenom ruhu?

vavilonski-lavVekovima haranom, a u novijoj istoriji naročito oštećenom drevnom mesopotamskom gradu Vavilonu, konačno predstoji zaslužena, svetla budućnost – pod uslovom da u potpunosti bude sproveden planirani projekat njegove obnove.

Irački zvaničnici se nadaju da će stari sjaj biti uskoro vraćen Vavilonu, gradu koji po istorijskom značaju spada u rang egipatskih piramida. Vavilon je smešten 90 kilometara južno od Bagdada, u iračkoj oblasti koju istoričari nazivaju kolevkom civilizacije.

U okviru projekta “Budućnost Vavilona”, pokrenutog prošlog meseca uz pomoć stručnjaka iz međunarodne neprofitne organizacije za zaštitu spomenika (WMF) i američke ambasade u Bagdadu, trebalo bi da se detaljno analizira sadašnje stanje ovog lokaliteta i sačini idejni projekat za njegovo očuvanje, proučavanje i razvoj turizma.

Na taj način bi Irak u budućosti mogao da ostvaruje prihode, a glavna turistička atrakcija bi mogao da bude upravo Vavilon, ali i mesta kao što su močvare u južnom delu zemlje koje su, kako se veruje, mesto gde se nalazio biblijski Rajski vrt.

Prema rečima šefa tima iračke vlade zaduženog za obnovu Vavilona Mariama Omrana Muse, realizacija plana zavisi na prvom mestu od novčanih sredstava, te se zbog toga ne zna koliko bi ona zapravo mogla da potraje.

Američka ambasada u Bagdadu je za ovaj projekat već izdvojila 700.000 dolara.

Međutim, ostvarenje ovog ambicioznog plana jednako zavisi i od napretka u postizanju bezbednosti u ovoj ratom razorenoj državi.

Evropske imperijalne sile već su odavno pokrale ono najbolje iz Vavilona, te se tako 47 metara visoka veličanstvena Kapija boginje Ištar iz VI veka pre nove ere, kapija glavnog ulaza u Vavilon, nalazi u muzeju Pergamon u Berlinu još od Prvog svetskog rata.

Vavilon je naročito razoren tokom i u periodu posle američke invazije na Irak 2003. godine, kada su pljačkaši svoj plen pronalazili i na drugim iračkim lokalitetim.

Američkim vojnicima je Vavilon bio baza pet meseci do dolaska poljske divizije koja ga je napustila 2005. godine. I američka i saveznička vojska je parkirala tenkove na ovom lokalitetu, a zemlju bogatu drevnim fragmentima koristila da napuni vreće s peskom.

Prema jednom izveštaju Britanskog muzeja, američki i poljski vojnici su, pored toga, vozilima razorili 2.600 godina stare pločnike, kopali kanale za skladištenje gasa pored vavilonskog pozorišta, a urušili su i zidove jer su na njih sletali helikopterima.

Jedno od čuda antičkog sveta i prema predanju mesto na kojem su se nalazili raskošni Viseći vrtovi koje je kralj Nabukodonosor II izgradio po želji svoje supruge, sada nije ni nalik slici koju vezujemo za Vavilon.

Sadam Husein je, pak, izgradio kičastu palatu, napravio veštačko jezero i “restaurirao” neke delove lokaliteta postavljajući cigle koje nose njegovo ime. Tako je “obnovio” i čuveni zidovima omeđani put kojim su povorke prolazile kroz Kapiju boginje Ištar, te sada mural kralja Nabukodonosora na jednom njegovom zidu u plavoj i zlatnoj boji podseća na Sadama, dok drugi zid “krasi” neukusno naslikan lav.

Međutim, izmene koje je uneo svrgnuti predsednik Iraka bi, možda, trebalo da se zadrže, budući da, kao i ostale izmene koje su vekovima unošene, predstavljaju, prema rečima jednog od vodećih iračkih stručnjaka, “deo života Vavilona”.

Neosporno je da bi ovaj drevni grad koji svedoči o jednom dobu i mestu koje je izrodilo takve prekretnice u civilizaciji kao što su poljoprivreda, pismo, kodifikovan zakon i točak, svakako trebalo očuvati i tako potvrditi činjenicu da naše shvatanje savremene civilizacije umnogome potiče iz ove bogate kulture.

Tekst: Novinska Agencija Tanjug

VK
Facebook
LinkedIn
Telegram
Twitter
Pinterest
Pocket
Email
Reddit