Adventisti Čikago

Šećer, novi duvan?

Debata o tome da li će šećer proći kao duvan pokrenuta je kada je gradonačelnik Njujorka predložio zabranu prodaje velikih porcija napitaka sa visokim sadržajem šećera. U očima pojedinih stručnjaka slatkiši i visokokalorični napici glavni neprijatelji vitkog struka. Poslednji trenutak za reakciju u Srbiji.

Gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, inače beskompromisni borac protiv duvana, nedavno je predložio zabranu prodaje velikih porcija osvežavajućih pića koja sadrže dosta šećera.

Ukoliko njegov predlog bude prihvaćen, stanovnici Njujorka u restoranima brze hrane i kafićima više neće moći da kupuju zaslađena osvežavajuća pića veća od pola litra. Šećer je, kako smatra Blumberg, jedan od glavnih uzroka gojaznosti nacije i poručuje da neće da sedi skrštenih ruku.

Profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Jagoda Jorga kaže za RTS da je Blumbergova odluka sjajna.

„Ne iz razloga što će to limitiranje porcije rešiti problem gojaznosti, to sigurno neće, ali je on pitanje gojaznosti, naročito među mladim ljudima, doveo u žižu javnosti”, navodi Jorga.

U Americi je sedamdesetih godina bilo 15 odsto stanovnika sa viškom kilograma, dok je danas taj postotak veći od 65 odsto.

Rast broja gojaznih poklapa se sa masovnom proizvodnjom kukuruza u vreme administracije američkog predsednika Ričarda Niksona.

U to vreme pojavljuje se i japanski izum – visoko obogaćeni fruktozni sirup, dobijen od kukuruza. Kako je sirup bio mnogo jeftiniji od repinog šećera, i industrija osvežavajućih pića i prehrambena industrija brzo su ga prihvatile.

„Medicina, kao nauka, ukazivala je da je porast srčanih oboljenja najviše bio u vezi sa unosom masti. Onda je krenula ta priča, niskomasni proizvodi, svuda ćemo da skinemo masti, pa su jogurti, sirevi, namazi postali niskomasni”, objašnjava Jorga.

Međutim, kad se skloni mast, hrana postaje neukusna.

„Ubacili su fruktozni sirup svuda. On je ušao na velika vrata u pice, u napitke, u sosove, u sve redom”, naglašava profesorka Medicinskog fakulteta i poznati nutricionista.

Zbog toga je dosta onih koji za neslavan rekord Amerike, kad je reč o broju gojaznih, direktno okrivljuju šećer.

„Ne možemo da krivimo prosto samo jednu konzervu. Ali neko će uneti litar i po tog napitka, istovremeno, ta osoba menja svoj način života – potpuno se smanjuje unos mleka, potpuno se smanjuje unos drugih visokovrednih kvalitetnih namirnica, jer ova pića prosto izazivaju osećaj sreće”, opisuje Jagoda Jorga.

U industrija bezalkoholnih pića smatraju da je problem kompleksniji. Milica Stefanović, menadžer za komunikacije u kompaniji „Koka-Kola” navodi podatak da u Evropi samo tri odsto kalorijskog unosa dolazi od bezalkoholnih pića.

„Ostalih 97 odsto dolazi iz drugih raznih izvora. Nije šećer jedini koji nosi kalorije, masti recimo sadrže mnogo više kalorija po jednom gramu”, istakla je Stefanovićeva.

Proizvođači poručuju da je umerenost ključna, kao i kod svake druge namirnice. „Ukoliko jedete jabuke svaki dan, ceo dan, vama te jabuke neće prijati”, napomenula je Milica Stefanović i istakla da je važan balans između unetih i potrošenih kalorija.

Potezi gradonačelnika Njujorka pokrenuli su i novu temu – da li je šećer novi duvan?

Petar Borović, lekar specijalista, navodi da se kad u organizam unosimo previše šećera u mozgu odvija isti proces kao kada se uzmu opijati.

„Šećer preplavi mozak i mozgu to ne odgovara, kasnija reakcija je da mozak uspori funkciju i budemo mlitavi”, objašnjava Borović.

Neslavne brojke

Borović podseća da je Srbija pre 50 godina, po kardiovaskularnim oboljenjima, bila pretposlednja u Evropi, a da je danas na prvom mestu na kontinentu i na trećem mestu u svetu.

Takođe, kako dodaje Borović, previše šećera iz orgnizma izbacuje magnezijum i kalcijum. „Čovek postaje razdražljiv, nervozan, prasne, viče, bez razloga. I da bi se smirio, uzme nešto slatko”, kaže Borović.

Milica Stefanović navodi da je poenta u tome da se ljudi obrazuju i da im se pruži informacija o tome šta sadrži svaka namirnica, što piše na svakom proizvodu „Koka Kole”.

Takođe, industrija bezalkoholnih pića ne sedi skrštenih ruku, pa se umesto šećera u pića stavljanju niskokalorični zaslađivači.

Jagoda Jorga ističe da su veštački zaslađivači potpuno bezbedni i da ih preporučuju sva danas stručna udruženja.

Pitanje gojaznih u svetu odavno nije samo zdravstveno pitanje. To je političko pitanje, ali i pitanje novca.

Jorga podseća na izjavu bivše ministarke za javno zdravlje Velike Britanije En Milton koja je rekla da ćemo se sa problemom šećera izboriti onog momenta kada troškovi lečenja gojaznosti stignu prihod koji pravi industrija šećera.

Srbija kao Amerika osamdesetih

Stanje u Srbiji još nije kritično, ali sada je možda poslednji trenutak da se veći problem spreči, jer je Srbija, kako navodi Jagoda Jorga, po broju gojaznih tamo gde je Amerika bila osamdesetih godina.

„Mi imamo 54 odsto odrasle populacije koja ima problem viška kilograma”, navodi Jorga i ističe još jedan problem – povećanje broja obolelih od dijabetesa.

Doktor Petar Borović kaže da naša hrana postaje sve sličnija onoj na zapadu. Kao primer navodi da jedna čaša milkšejka od dva i po decilitra sadrži 28 kocki belog šećera. Jedna čaša gaziranog napitka bilo koje vrste sadrži 8, 10, pa i 12 kocki šećera!

Izvor: RTS

VK
Facebook
LinkedIn
Telegram
Twitter
Pinterest
Pocket
Email
Reddit