Rođendan bez Slavljenika

Prije mnogo godina, jedna dobrostojeća porodica odlučila je da krsti svoje novorođenče u odajama svoje palate. Desetine zvanica pojavilo se u svojim najboljim odijelima i odorama da prisustvuju ovoj svečanosti. Malobrojna posluga domaćina bila je preokupirana zahtjevima gazda, pa su gosti kako su stizali odlagali svoju odjeću u omanju sobu pored svečane prostorije koja je odzvanjala žamorom prisutnih. Svi gosti bili su posluženi i ugošćeni na carskom nivou uz sve počasti koje su česte ovoj klasi. Uskoro došlo je i vrijeme za najvažniji čin, radi čega su se ustvari i okupili. Krštenje djeteta.

Ali gdje je dijete? Pitali su se domaćini, posluga i svi prisutni. Djetetova guvernanta pretražila je svaku prostoriju, da bi se uskoro vratila preneraženog lica. Dijete je spavalo na krevetu u sobi pored svečane sale, zatrpano ispod gomile kaputa i krznenih odjevnih predmeta. Najvažnija ličnost svečanosti toga dana bila je zaboravljena, zanemarena i zamalo ugušena!

Teško je potpuno ignorisati ovu priču, naročito kada se šetate ulicama grada tokom ove praznične sezone. Gdje god da se okrenete vidjećete raznobojna svjetla, blještavilo, ukrase i nakit. Kupci pretrpani skupim poklonima, za koje će mnogi odvajati rate redovno mjesecima za otplatu bankovnim kartama i računima. I pritom zaboravimo da se pitamo: „Da li je ovo svrha Božića? Gdje je Dijete čiji rođendan (bez obzira na datum) slavimo?“

Za vrijeme prvog Božića, mudraci s istoka (Matej 2.1) dođoše u Jerusalim tražeći dijete Isusa. Došli su tražeći Onoga koji će postati Spasiteljem svijeta. Danas, ako krenemo u sličnu potragu ulicama i domovima, u mjestima gdje živimo, gdje ćemo da pronađemo Slavljenika?

Cenzurisanje Božića

Mjesec decembar postao je pravo kalendarsko čudo budući da je počeo da raste, pa je svake godine sve duži i počinje sve ranije. Ekonomski i marketinški stručnjaci uvidjeli su da narod neusporedivo više troši u decembru nego u novembru te su jednostavno sa malo božićne muzike, nekoliko lampica i okićenih jelki uspjeli da skrate novembar, i produže decembar. U potrošačkoj groznici koja se u mnogim zapadnim društvima krajem decembra zahuktava, ljudi zaboravljaju pravi smisao ovog praznika – rođenje Isusa Hrista. U pretprazničkoj euforiji dani pojačane molitve se sve više pretvaraju u vreme bjesomučne kupovine po šoping-centrima. Ali za zapadne hrišćanske teologe glavna opasnost koja srozava duhovni smisao Božića nisu samo trgovci. Najjači udar na ovaj veliki hrišćanski praznik dolazi od sve glasnijih zagovornika takozvane „političke korektnosti“. Da ne bi povrijedili vjerska osjećanja Jevreja i muslimana, mnogi britanski i američki gradovi ove zime nisu ukrašeni hrišćanskim simbolima. Božić je pod cenzurom i u državnim školama širom SAD.

Drugi Božić

Za Božić izmjenjujemo darove, pokazujemo se u najboljem svjetlu (samo jedan dan), okupljamo porodicu, a ipak malo ko od nas zna šta uistinu i slavi. Ako pojednostavimo stvari i izostavimo kićenje jelki, okupljanje porodice, darove i hranu, ostaće nam samo činjenica da se 25. decembra (po novom i starom kalendaru) pokušava da proslavi Isusov rođendan. Dakle, Božić, ako bi ga trebalo biti, prije bi morao ličiti na Isusov rođendan u kojem je On centralna ličnost.

Po tome, izgleda da postoje dva Božića. Jedan koji je sasvim komercijalizovan i pretjerivan u jedenju, opijanju i trošenju novca. Drugi Božić, onaj danas manje popularan, obiluje ljubavlju, radošću, miru, nadi i nadasve obožavanju Onog na čije smo rođenje pozvani da proslavljamo (Luka 2.10-14).

Prema Svetom Pismu, pravi Božić je upečatljivo iskazivanje Božje ljubavi ljudima: „Po tom se pokaza ljubav Božija k nama što Bog sina svojega jedinorodnoga posla na svijet da živimo kroza nj. U ovom je ljubav ne da mi pokazasmo ljubav k Bogu, nego da on pokaza ljubav k nama, i posla sina svojega da očisti grijehe naše.” (1.Jovanova 4.9-10).

Isus Hrist je dar Božje ljubavi svijetu. On je došao na ovaj svijet, rođen od djevice, živeći među ljudima na zemlji. Hristos dijete prvog Božića postao je Onaj koji se žrtvovao smrću za grijehe naše i koji je potom vaskrsao silom Božijom. Zato je, kako čitamo u drugom dijelu stiha Rimljanima 6.23: “…dar Božij je život vječni u Hristu Isusu Gospodu našemu.”
Da bismo ovo doživjeli i spoznali Božji dar vječnog života, moramo da primimo Hrista u svoje svakodnevne živote: “A koji ga primiše dade im vlast da budu sinovi Božiji, koji vjeruju u ime njegovo” (Jovan 1.12).

Zašto se zadovoljiti samo komadićem mira?

“… i na zemlji mir, među ljudima dobra volja.” (Luka 2.14). Kupiti nekome savršen poklon, pripremiti ukusnu večeru, posvetiti vrijeme porodici, iako nas ovo sve čini srećnima, ipak je samo komadić mira. Privremeno ščepati mir, kroz praznične tradicije, iščezne istom brzinom kojom se svjetlo dana pretvori u tamu noći i zora novog dana osvane.

Poslije nekoliko dana, Božić postaje davna uspomena i mi težimo za slijedećim. Često se pomirimo sa time da dobijemo samo komadić mira, a ne vidimo da Bog želi da nam daruje potpun mir.

Kada su anđeli pjevali “…na zemlji mir…” oni su govorili o nečemu što prevazilazi ovozemaljske privremene stvari. O, kada bi ljudska bića danas mogla da prepoznaju ovu pjesmu! Objava koja je tada data, melodija koja se tada čula, razlegaće se do kraja vremena i odjekivati do krajeva zemaljskih. Mir nije samo odsustvo nevolje. Mir koji Bog želi da nam da prevazilazi prolazne ovozemaljske trenutke. Njegovim rođenjem svijet će biti povezan sa Nebom kroz vječnost.

“Ovdje, gdje je Božji Sin živio, patio i umro – ovdje, kada će sve učiniti novim, Božja skinija biće sa ljudima, i živjeće s’njima, i oni će biti narod njegov, i sam Bog biće s’njima Bog njihov. I kroz beskrajne vijekove dok budu hodali u svjetlosti samog Boga, spaseni će ga hvaliti za njegov neizreciv Dar – Emanuila, “S nama Bog.”

Ovo je mir koji smo dobili rođenjem Isusa Hrista! Ovo je pravi smisao Božića! Ovo je mir koji može biti naš ukoliko ga prihvatimo svim srcem, dušom i tijelom!

Posted in Duhovnost
3 comments on “Rođendan bez Slavljenika
  1. Victor says:

    Božić ili Christmas, kako god da ga nazovemo je paganski praznik prekršten u hrišćanstvo. U Bibiliji nigde ne može se naći datum Isosovog rođenja i ako je Marija mati Isusova. bila kontemporari sa Matejom i Jovanom, pisci svojih jevaanđelja, koji su mogli nešto da spominju o tm datumu. Sazanjemo se druge detalje, koje je su zapisane, kako je Marija postala trudna od Duha Svetoga, jer ja ona to delila sa Isusovim sledbenicima, pa ćak je i sama bila prisutna u gornju sobu, gde su bili svi zadno jednodušno, pa ipak o datumu ništa nije zapisano. ZAšto? Zato da se ljudi više bave Hristovim životom, njegovom misijom i da da bi razumeli pravu svrhu njegovog rođenja, utelovljenja. Mi kao advetisti hrišćani treba bolje i više saznati nego se baviti o datumu koji nema nikakve veze sa Hristovim rođenjem, jer to je datum lažno hrista, tamuza sina Boga sunca iz paganizma. Joshuah Ha Messiah, je njegovo pravo ime što unači Yahweh je spasitelj. Ipak Mi znamo da je to na Hebrejskiom jeziku a na našem ga zovemo Isus Hrist, koji se odnosi na isto božansko biće koji je postao čovek ubukavši ljudsku palu prirodu da bi je sppasio čoveka od robgovanja grešnoj priodi. To treba da bude predmet za proučavanje Hristove misije.

    Ako je Hristos umro za nas jednako drogoj smrti, i vaskrsnuo, kako to da oni koji nemaju udela u prvo vaskrsenje, biće uništeni drugom smrću, od dakle nema vaskrsinje. Daklje, tu grešnu palu ljudsku prirodu kojom je obukao svoju božansku prirdu, je ostala u grodbu, jer nije vasksnula sa njime, zato je On posle vaskrsenja ima neraspaddljivo telo, bez grešne prirode, koja nije predemet uskušenju i grešnoj prirodi.

    Stime treba da svaki vernik bavi a ne sa božićem ili datum rođenja nekog paganskog hrista, tamuza boga sunca.

  2. dmitar says:

    Tuzan sam gledajuci kako se jedan praznik koji nije Gospod dao svom narodu svake godine uzdize i kako se pokusava Bozijem narodu podmetnuti nesto sto ne slavi Gospoda vec zabavu jelo i pice Slava Gospodnja je ono sto On jeste “milostiv ,zalostiv ‘ spor na gnev ………….to je NJegov karakter ljubavi Gospoda ce mo najlepse slaviti ako nas karakter bude slican Njegovom a ne paganskim klanjanjem DRVETU jelci ili badnjaku ili necem drugom Da li se ikad zapitamo kako Gospod gleda na ovo pagansko ruganje Gospodu Gde je u Svetom pismu NAPISANO da je Hristos rekao da se slavi dan njegovog rodjenja ? Kad je taj dan ? u zimu Gde su Apostoli posle smrti Hristove napisali da se treba slaviti dan Njegovog rodjenja ? HRISTOS SE RODIO NA OVOJ ZEMLJI ALI DALI JE SE RODIO U NASIM SRCIMA Neka nam Gospod bude milostiv MARAN ATA

  3. dragica says:

    pročitala sam pred hodni komentar nemam šta posebno doda ti hvala bogu što nisam saučesnik u ovoj noći sa onima koji neznaju ili neće da znaju božija rječ gospod kaže izginu moj narod jer nema znanja široka staza je staza propasti žao mije moje braće i sestara koji večeras ne čuju glas gospodnji jer on kaže izađi narode moj pozdrav.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

*