Adventisti Čikago

Noć otvorenih crkava protiv Noći veštica

Rimokatolička crkva u Hrvatskoj pridružila se inicijativi na koju je Vatikan pozvao katolike širom sveta – bojkotu “Noći veštica”, koji je poslednjih nekoliko godina preplavio škole, vrtiće i kafiće.

U hrvatskim gradovima će se, tim povodom, prvi put održati “Noći otvorenih crkava”, piše splitske “Slobodna Dalmacija”. Iz sedišta Katoličke crkve “Noć veštica” je okarakterisana kao opasni antihršćanski praznik pa su roditelji pozvani da ne dopuste deci maskiranje u duhove, vampire, veštice ili čarobnjake.

“To je paganska proslava terora, straha i smrti, jedna od okultističkih struja”, poručeno je iz Rima, a katolički list “Avenire” pozvao je na bojkot praznika i molitvu Svim svetima u večeri uoči praznika, što je zanemarena tradicija hršćana, koji su oduvek noći pred velike praznike provodili okupljeni u molitvi.

Prvu hrvatsku “Noć otvorenih crkava” organizovala je Evropska katolička inicijativa “Hristov sto”, a predsednica Darinka Čavar kazala je da im je želja da upozore “da mi nismo kultura tikve i utvara, nego vere u živog Boga”.

“Veliki je problem što se taj običaj širi preko pedagoških ustanova, škola i vrtića, pa se deci odmalena usađuje nešto što je uljez u našoj civilizaciji”, rekla je ona, dodajući da iza svega stoji neznanje.

“Primera radi, na zagrebačkim ulicama oglašavale su se radionice za decu i odrasle na temu Božića, Uskrsa i – Noći veštica! Možda su namere tog udruženja bile dobre i plemenite, ali to troje je nespojivo i unosi zabunu među vernike”, zaključila je Čavar.

Splitski list navodi da je naziv “Noći veštica” ukorenjena je u tradiciju SAD, Irske, Kanade, Portorika, Australije i Novog Zelanda, a da način na koji se slavi potiče iz paganskih običaja. Tako su Kelti 1. novembar slavili kao početak Nove godine, posvećen bogu Suncu, ali i gospodaru smrti – Samhainu.

Verovalo se da u noći pre tog dana mrtvi napuštaju grobove, vraćaju se na zemlju i obilaze svoje kuće. Zbog toga su živi stavljali na lica maske i vikali kako bi ih uplašili.

Stari Rimljani su preuzeli taj praznik i verovali da crni bog lova Samain tada preuzima vlast nad svetom. Te noći su gasili vatre na ognjištima i na pragovima ostavljali hranu za pokojnike, dubili krompire i repe, pa u njima palili sveće.

Dubljenje tikve je običaj stvoren u Americi u 16. veku, a zasniva se na irskoj legendi o kovaču Džeku Fenjerašu koji je prevario đavola. Kad je umro njegova duša, za kaznu, nije mogla u raj nego luta svetom tražeći put do kuće osvetljavajući staze izdubljenom repom ili bundevom u kojoj je sveća, naveo je splitski list.

VK
Facebook
LinkedIn
Telegram
Twitter
Pinterest
Pocket
Email
Reddit