Nauka i Bog

nebesko okoDa li je zaista moguće naučno dokazati da Bog postoji?

Mnogi hrišćani vjeruju u to, iako nerijetko odbacuju nauku jer smatraju da je nemoguće naći spoj između nauke i njihovog religioznog vjerovanja. Francis Collins, direktor projekta ljudskog genoma, je obraćeni ateista, koji nalazi naučne temelje za Boga, koji ne samo što obuhvataju modernu nauku već se ustvari i oslanja na istu. Osim ako današnji hrišćani ne nauče kako da integrišu modernu nauku sa svojom vjerom, Collins smatra, da će takvi naići na zid i prionuti ka neistinama naučnih ideja poput evolucije. Jednom kada prihvate takvu hipotezu, naćiće se u opasnosti napuštanja svog pređašnjeg vjerovanja, pritom misleći kako su nauka i hrišćanstvo nespojivi.

Međutim, ne može se dokazati da li Bog postoji ili ne. Biblija čak kaže da mi moramo vjerom da prihvatimo činjenicu da Bog postoji, “A bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj koji hoće da dođe k Bogu, valja da vjeruje da ima Bog i da plaća onima koji ga traže.” Jev.11:6. Da je Bog tako želio, mogao je jednostavno da se pojavi i dokaže čitavom svijetu da postoji. Ali, da je to uradio, ne bi bilo potrebe za vjerom. “Isus mu reče: pošto me vidje vjerovao si; blago onima koji ne vidješe i vjerovaše.” Jovan 20:29.

Ateisti sa druge strane tvrde da materija oduvijek postoji, da nema svoj početak i da je sve postojeće nastalo slučajno. Tako, naprimjer, čuveni materijalistički filozof Georges Politzer u svojoj knjizi „Polazni principi filozofije“ kaže: ”Svemir nije stvoren. Kada bi bilo tako, svemir bi trebao biti djelo Boga, koji ga je trebao stvoriti u određenom trenutku i iz ničega. Da bi se mogla prihvatiti kreacionistička teorija, prije svega se mora prihvatiti postojanje trenutka kada nije postojao svemir, a potom da se nešto pojavilo iz ništavila.”

Ateizam je negiranje postojanja Boga, a materijalizam uvjerenje da ne postoji ništa osim materije. Ove dvije riječi se često koriste kao sinonimi, jer ateisti, koji dakle negiraju postojanje Boga, obično prihvataju vječnost materije, te na taj način postaju materijalisti. Ateisti zagovaraju ideju da materija nije stvorena i da oduvijek postoji. Ideja vječnog postojanja Boga i stvorenosti materije potiče iz monoteističkih religija. Sve monoteističke religije stoje na stanovištu da Bog postoji oduvijek i da je On stvorio materiju.

Nemoguće je u stvari, pomoću postepenog dokazivanja dokazati postojanje Boga. Kad bi postojao takav dokaz, već bi ga ljudi odavno otkrili, i niko više ni najmanje ne bi sumnjao. Iako ne postoji ni jedan neoboriv dokaz, za postojanje svemoćnog, ličnog Boga, koji ljubi čovjeka, ipak postoje mnogi putokazi koji ukazuju na njega i otkrivaju Ga.

Većina astronoma danas prihvata teoriju da je svemir stvoren u jednom određenom trenutku. Rodio se u ogromnoj kuglastoj eksploziji, ovu eksploziju nazivaju “veliki prasak”. A ako je postojao početak, zar ne bi mogao postojati i Začetnik? Prvi stih Biblije kaže: “U početku stvori Bog nebo i zemlju (kosmos).

Kosmos je prostor veličanstvenog sklada i zapanjujuće raznolikosti. Na našoj maloj planeti život se stalno mijenja i razvija. I ako postoji neki nacrt za održavanje cjlokupnog života, zar ne bi mogao postojati i Onaj koji ga je zamislio i stvorio?

Inteligentni život kakav mi poznajemo nastao je zapanjujuće “rano” u istoriji vasione. Mogućnost za slučajni nastanak života je ravna tome da recimo kroz stvoraište otpada metala, protutnji uragan i kao rezultat štete nastane novi Boing 787 Dreamliner. Osim ako to ne bi neko namjerno uradio…

Naš svijet ima duboko usađena mjerila za vrijednosti. Životinjski svijet živi po instinktima, ali ljudska bića uživaju u slobodnoj volji koju u ravnoteži drži njihova savijest. Zašto cijenimo dobrotu i istinu, a osuđujemo laži? A kako tek da opišemo ljubav? Čak i oni koji nikad nisu iskusili ljubav, ili bili ljubljeni, svjesni su da im ona (nešto) nedostaje.

Duboku u svakom čovjeku postoji potreba za obožavanjem. Svaka ljudska zajednica u istoriji, imala je svoje načine kako da traži i da se suoči sa Nevidljivim. O ovoj čovjekovoj potrebi svedoče bezbrojna mjesta, svetilišta, hramovi, sveti spisi po svim kontinentima. Dakle, sve su to dokazi da u čovjeku postoji usađena čežnja za Bogom.

Očigledno je da između Biblije i prirodne nauke ne postoji nikakva protivrečnost u rješavanju problema o kojima je bilo riječi. Nedavno Gallup-ovo istraživanje, pokazalo je da 45% amerikanaca odbacuje teoriju evolucije, vjerujući da su ljudska bića stvorena u manje-više proteklih 10 hiljada godina.

Napredak nauke dokazuje čovjekovu posebnost u svom stvorenju. Ipak, uprkos “naučnoj evoluciji” čovječanstva ne dešava se i “moralna evolucija”, već nazadovanje: sve je više ratova, ubistava, nasilja, prevara.

Za posrnulo moralno stanje nauka nema odgovora niti može da ponudi ikakvo rješenje, ali Biblija ima! Ustvari, ona je napisana i sa tim ciljem, da pomogne grešnom čovječanstvu da nađe izlaz iz ćorsokaka u koji je samo upalo.

Posted in Duhovnost Tagged with: , , , ,

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

*